Epizoda 65, 20. studenog 2025.
Rade li današnji prirodni znanstvenici uopće išta osim pisanja "projektnih prijedloga" i čerupanja znanstvenih fondova te cmizdrenja o tome kako su recenzije članaka koje štancaju prespore? Imaju li znanja i o čemu osim o onom, i još jednom veličanstvenom doprinosu, objavljenom u vrhunskom časopisu, koji će, i opet, svakako promijeniti udžbenike biologije? Što ih to potiče i uzbuđuje, i zašto toliko vole oskare, akademije, i prinčeve? Koji je najveći grijeh koji se, iz struke, može počiniti prema znanstveničkoj struci i njenim "višim ciljevima"? O svemu tome poslušajte u ovoj epizodi uz song "Albert, Boris, i akademik Ivan Tvrtko".
Epizoda 64, 12. studenog 2025.
Često se tvrdi da je tradicionalni japanski haiku poetska reprezentacija zen-budizma. U tome ima istine, premda je puna istina mnogo kompleksnija. I Basho i Buson bili su obrazovani u zen-samostanima, a Basho je na svoja putovanja odlazio odjeven kao zen-monah, iako nikad nije pripadao nekom samostanu. U Japanu je od zena znatno popularniji shin budizam, kojem je pripadao i Issa. Shin i zen bitno su različiti. Shin budisti smatraju da do spasenja mogu doći moleći se Amida Budi, dok filozofska tradicija zena uglavnom prezire takvu zamisao. Učitelj kineskog zena, Linji, kaže Ako na putu sretneš Budu, ubij ga.
Epizoda 63, 15. listopada 2025.
Kako je biti kunić u kavezu, pred raljama razjarenih pasa koji će svaki čas potrgati žicu kunićarnika? Kako je biti beba koju operiraju bez anestezije jer tvrde da beba nema svijesti i da ne može osjetiti bol? Kako je biti svinja koja svoj bijedni život provodi u dva mračna kvadratna metra dok je tove, osjemenjuju, i na kraju zakolju? Kako je biti suvremeni čovjek, koji je aksiom i ishodište ideje o svjesnosti, a koji je bezosjećajni zombi, nesposoban za empatiju? Po čemu je današnji čovjek različit od biološki uvjerljivog, ali u svakom važnom smislu nesvjesnog, neempatičnog i bezdušnog androida? #Nagel #Wittgenstein #Dick #Watts
Epizoda 62, 13. rujna 2025.
Što robovima znače pravo i zakon, kad ih je robovima učinila temeljna nepravda koja je ugrađena u temelje sustava koji im navodno daje "prava" i štiti ih "zakonima"? Inzistiranje na "pravima" i "zakonima" prikriva činjenicu da postoji nepravda koju nikakva prava ni zakoni neće popraviti, nego će samo zataškati činjenicu njezina postojanja. Anatole France je primijetio da 'u svojoj sjajnoj egalitarnosti, zakon jednako zabranjuje i bogatima i siromašnima da spavaju pod mostovima, prose na ulicama i kradu štruce kruha', a ja dodajem da zakon jednako dozvoljava i bogatima i siromašnima da kupe žensku torbicu od 6000 €.
Epizoda 61, 30. kolovoza 2025.
Loša bila dva'es' peta, slično kao i osamdeset četvrta i kao bilo koja druga, uostalom. O svakoj se laže, pogotovo u udžbenicima povijesti i to svaki dan pomalo drukčije, kako već odgovara čuvarima vrijednosti. Povijest i navodne "vrijednosti" utuvljuju se građanima od vrtića pa do groba zato da u svako doba dana i noći znaju kome su dužni plaćati naknadu zato što su danas živi, a i što će živjeti u životu vječnom, jednog dana, kad već bude vrijeme. O povijesti se laže zato da se u nju umetnu sve potrebne odanosti roblja prema gospodarima. Opće je, naime, poznato da onaj tko upravlja prošlošću, upravlja budućnošću, a tko upravlja sadašnjošću, upravlja prošlošću.
Epizoda 60, 12. kolovoza 2025.
Današnja je znanost u krizi, iako će mnogi vrhunski svjetski znanstvenici tvrditi suprotno. Poznato je, ipak, da su vrhunski svjetski znanstvenici često lažljivi i da im se ne smije vjerovati. Zapravo, činjenica da su baš takvi tipovi vrhunski svjetski današnje znanosti, dovoljno govori o tome da je znanost u krizi. U vremenu kad se sve u znanosti mjeri pa prodaje, znanstveni rad je postao roba. Proizvodi se sve više, no često je roba lažna i pokvarena i šteti javnom zdravlju na velikoj skali. Znanstveni članci se izmišljaju i plagiraju, kupuju i prodaju, a farmaceutskoj industriji služe kao puki marketing lijekova. Je li znanost postala nevjerodostojna i jesmo li mi, kao građani, izgubili kontrolu nad njom?
Epizoda 59, 22. srpnja 2025.
Oni mlađi kojima je srce otprilike na pravom mjestu misle kako modernu Hrvatsku danas treba obraniti od oživljavanja fašizma. No, revival ustaštva nije uopće novi fenomen i prisutan je barem od nastanka nove države. Teren za ustaštvo kod nas se od devedesetih obilno gnoji u državotvornim institucijama, od Crkve, preko Akademije do Sabora, a odatle se to "akademsko" ustaštvo prirodno prelijeva u škole i na stadione. Fenomen MP Thompsona po tome nije ništa novo ni neočekivano. Spominju se Nikola Štedul, Vinko Nikolić, Daša Drndić, Kolinda GK, Škoro, Ivan Aralica, Mile Budak i drugi.
Epizoda 58, 15. srpnja 2025.
Marko Perković Thompson održao je 5. 7. 2025. koncert u Zagrebu na kojem se skupilo više od pola milijuna ljudi. Iako su svi oni na Markovo "Za dom!" spremno zaurlali "Spremni!", potegnulo se teško pitanje jesu li posjetitelji njegovog koncerta ustaše ili divna domoljubna mladež. Ova epizoda daje konačni odgovor na tu tešku filozofsku dilemu. Spominju se Tomislav Tomašević, Ante Ivas, Branko Bačić, Ante Pavelić, Zvonko Kusić, Sanja Barić, Boris Jokić i Marin Miletić, a pročitani su odlomci iz tekstova Theodora Adorna i govora Adolfa Hitlera te dva anti-domoljubna aforizma Karla Krausa.
Epizoda 57, 29. lipnja 2025.
Među odabranim odlomcima iz mog dnevnika pandemije iz 2023. godine našlo se najviše onih koji se bave izopačenjima suvremene znanosti, ali ima i lakših tema. Spominju se tako Leopold Mandić, Ante Prkačin, Mate Rimac, Ivo Josipović, Franjo Tuđman, Dragan Čović, nadbiskup Kutleša, Basho, a i vitez Reiner. Pročitan je i odlomak iz Čapekove drame 'Bijela kuga' koji sam preveo i u dnevnik zabilježio u siječnju 2023. Među songovima se ističu 'Znanstvenik Ivica', 'Vitez Reiner i japanski češnjak' i 'Digitalna guska Nera'.
Epizoda 56, 11. lipnja 2025.
Stoicizam često smatraju filozofijom za starce, utjehom za nemoćne koji slute i očekuju smrt. O starosti, bolesti i smrti tako govore obično oni koji nemaju pojma ni što je bolest ni što je starost, a ni što je smrt, barem ne njihova vlastita. Neki od njih žive i u narcisoidnom uvjerenju da su besmrtni. Senekino pismo Luciliju o neutemeljenim strahovima vjerojatno nije štivo za njih pa ako ima takvih koji slušaju ovaj podcast, ili koji su odnekud nabasali, neka svakako preskoče ovu epizodu u kojoj sam pismo preveo na hrvatski i za koju sam komponirao glazbu koja bi trebala donekle sličiti onoj koja se izvodila u prvom stoljeću u Rimu.
Epizoda 55, 21. svibnja 2025.
Zemlja obiđe puni krug oko Sunca za 365.2422 dana, ali što bude s onih 0.2422 dana "viška" svake godine i kakve to ima veze s kalendarom i Mjesečevim mijenama? Kako bi se uopće moglo izmjeriti koliko jedna godina traje? Što je zapravo godina? Je li to samo mjera vremena koje prolazi, ili je ona ritam života koji se uzdiže i buja, daje novo sjeme i plodove, pa se gasi kad dođe onaj hladni i tmurni dio godine kad sunce izlazi kasno i zalazi rano te prolazi nebom posve nisko? Kalendari su i način da se taj ritam prati kroz sezone, a neki su drevni kalendari, iako neprecizniji od današnjih, bili u tom smislu bitno poetskiji. Tako japanski kalendar ima čak 72 mikrosezone među kojima su npr. "prvi breskvin cvat" i "laste se vraćaju".
Epizoda 54, 3. svibnja 2025.
U ovoj ćete epizodi saznati čemu služe bolnice i zašto je nužno biti oprezan prema liječnicima, pogotovo ako imate rak, te tko su uopće liječnici i što ih u njihovom radu vodi i mami. Saznat ćete i kako se bilo kakva i bilo čija smrt, pogotovo bolesnika s rakom, može jednostavno opravdati i objasniti te dovesti u sklad s propisanim protokolima. Thomas Bernhard tvrdio je da se od svoje teške bolesti uspio spasiti, barem neko vrijeme, jedino tako da je činio potpuno suprotno od onoga što su mu liječnici propisivali, a u ovoj sam epizodi pročitao odlomke iz čak tri njegova romana.
Epizoda 53, 29. ožujka 2025.
U ovoj nogometnoj fantažiji pojavljuju se nogometni navijači, ustaše, bogataši, političari, novinari i glupani vulgaris. Svi su oni nužni da nogomet zauzme mjesto koje mu zasluženo pripada, na samom vrhu vrijednosti i prioriteta svake države koja imalo drži do sebe, a i svih njenih građana pa čak i najsiromašnijih umirovljenika. Spominju se Sandra Benčić, Alemka Markotić, Vili Beroš, Zlatko Dalić, Luka Modrić, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Ivkošić, Papa Ivan Pavao II, kardinal Franjo Kuharić, Antun Samovojska, Dejan Plonker i Marin Miletić. Pročitani su i odlomci iz knjige "Uzrok" Thomasa Bernharda te eseja "Sportski duh" Georga Orwella. Tu su i dva songa i to "Aj'mo, aj'mo ustaše" i "Fantažija na jahti".
Epizoda 52, 18. ožujka 2025.
U odabranim zapisima iz "Dnevnika pandemije" iz 2022. godine razmatra se božansko porijeklo Noleta Đokovića, kao i tužna sudbina malih naroda te svedobna sveudiljnost genocidne činidbe. Saznat ćete i kako razlikovati pravu i izvrsnu znanost od pseudoznanosti, rezervirane za zatucane antivaksere te gdje u Hrvatskoj možete najskuplje obaviti PET-CT pretragu. Spominju se Miljenko Jergović, Novak Đoković, Franjo Tuđman, Slobodan Milošević, Kolinda Grabar Kitarović, docent Raspudić, Zvonimir Troskot, profesor Lauc, Mate Rimac, don Stojić, Elon Musk, Elizabeth Holmes i bivši rektor Boras. Među songovima su i hitovi "Balkanski Isus", "Iz Srbije dolazim, sve ću da vas zarazim", "Biblijske vrijednosti" i "Struka katolibana".
Epizoda 51, 5. ožujka 2025.
Solaris je roman i o tome što je zapravo život i može li cijeli ocean na planetu biti živo biće. To je i roman o znanosti i filozofiji, a i o ljubavi, o tuzi za onima koje izgubimo i njihovom vraćanju u život iz ostataka naših sjećanja te o tome što je ono što ih činilo osobama koje smo voljeli. Ova se epizoda bavi uglavnom znanstvenim aspektima Lemovog romana, o tome što bi život mogao biti i je li ovaj život koji poznajemo, s genima i evolucijom, dobar reprezentant onoga što bi u svemiru moglo biti živo. Pročitani su odlomci iz romana "Solaris" i "Problem promatrača" te knjiga "On growth and form" D'Arcyja Thompsona i "Cellular patterns" Šibera i Ziherla, a sve je povezano odlomcima iz javnih predavanja A. Šibera.
Epizoda 50, 11. veljače 2025.
Ova epizoda donosi najveće uspješnice "Otvorenog pisma", kao i komentare vrhunskih svjetskih znanstvenika i njihovih domaćih obožavatelja, brkatih domoljubnih novinara, anonimnih komentatora i opsesivnih pratitelja TV programa, uvrijeđenih burzovnih mešetara i slabo pismenih političkih analitičara. Komentari su to na podcast, ali i na lik i djelo A. Šibera, zapravo više na lik nego na djelo. Songovi uključuju: "Šiber je sam sebe pokopao", "Šiber je dežurna komunjara", "Je li taj čovjek normalno socijalno biće?" te "Šiber slika cvijeće, krevelji se, i vrijeđa druge znanstvenike u svojim 'podcastima'".
Epizoda 49, 30. siječnja 2025.
U osmom dijelu uvoda u haiku, govori se pomalo o pisanju haikua na jezicima koji nisu japanski, o nagradama za haiku poeziju, a kad god su nagrade u pitanju nemoguće je zaobići akademike, liječnike, vitezove i pjesnike Štambuka i Reinera, dobitnike najviših priznanja japanske vlade. S lentom. U drugom, i puno ljepšem dijelu epizode pročitao sam i komentirao nekoliko haikua Ljerke Kratofil Krehule, nažalost nepoznate, a i nenagrađivane, ali ipak odlične haiku pjesnikinje.
Epizoda 48, 11. siječnja 2025.
U odlomcima iz "Dnevnika pandemije" Antonija Šibera iz 2021. godine govori se o korupciji znanosti, katoličkim liječnicima, znanstveno-zdravstvenim poduzetnicima, vladinim savjetnicima koji prodaju testove na covid, prognozerima pandemije, izvrsnim znanstvenicima, a zapravo šarlatanima, a spominju se Alemka Markotić, Rok Čivljak, Nenad Bakić, Gordan Lauc, Slobodan Vukičević, Miroslav Radman, Krunoslav Capak, Ante Ćorušić te blaženi Alojzije i evanđelist Luka. Pročitani su i odlomci iz knjiga "Bog i država" Mihaila Bakunjina te 'Teorija neobrazovanosti' Konrada Liessmanna.
Epizoda 47, 26. prosinca 2025.
Misa Theologia anthropologia mendax est sačinjena je od odlomaka iz knjige "Suština kršćanstva" (1841) Ludwiga Feuerbacha.
Između misnih čitanja je i osam pjevanja:
1. Ono što ne opstoji u vjeri treba proći barem kao stav
2. List na kojem živi gusjenici je svijet
3. Vjerovanje u čuda suština je vjere
4. Poniznost vjernika je oholost
5. Apsolutna netolerancija tajna je bit monoteizma
6. Bog je ideja koja nadoknađuje nedostatak teorije
7. Tmina je majka religije
8. Ljubav ograničena vjerom neistinita je ljubav
Epizoda 46, 10. prosinca 2025.
Prošlo je godinu i pol od službenog završetka pandemije koronavirusa, a mnogima i dalje nije jasno što se tada događalo, što nije ni čudno jer danas svatko o tome priča neku svoju priču. S namjerom da svemu tome dodam malo istine, u ovoj sam epizodi podcasta odabrao svoje zabilješke o pandemiji, bez naknadnog pametovanja, i prenosim ih doslovno kako su i napisane 2020. godine. Riječ je o izboru iz knjige koju sam jučer objavio, "Ostati zdrav među bolesnicima: dnevnik pandemije 2020. – 2023." (PDF download).
