Pokrenuto oko (22. siječnja 2016. godine)

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Edoer Agostini, Percepcijska dinamika (1978). Struktura od drva i poliuretana - detalj.

Nekima se linija, pravilni poligon ili platonsko tijelo npr. čine stvarima i konceptima koji nadilaze ljudsko. Mnogi u njima vide matematičku podlogu svemira koja je univerzalna, koja bi se možda mogla priopćiti vanzemaljcima kad bismo ih susreli. >> Pločice na letjelicama Pioneer 10 i 11, napose, osim naših golih tijela sadrži kružnice, pravokutnike i dijelove pravaca - Sagan je valjda mislio da će to vanzemaljcima biti dosta da nas skuže.

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Detalj s izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.

Heinrich Klüver je 1926. godine istraživao iskustva ispitanika na meskalinu i zaključio da se ispitanicima često pojavljuju geometrijski uzorci. On je te halucinatorne slike klasificirao u četiri grupe: (i) rešetke i periodične mreže, uključujuće šesterokutne mreže ("pčelinje saće"), "šahovske ploče" i trokutaste mreže, (ii) centralne (paukove) mreže, (iii) tunele i (iv) spirale. Navodno se Klüverovi oblici pojavljuju i u drugim stanjima, npr. iskustvima bliske smrti, teškom psihičkom stresu, inzulinskoj hipoglikemiji, deliriju ili groznici, epilepsiji, teškim migrenama ...

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Paolo Scirpa, Kockasti višeprostorni ludoskop (2008). Drvo, nerđajući čelik, neon, zrcala.

Bressloff i suradnici su u radu "Geometric visual hallucinations, Euclidean symmetry and the functional architecture of striate cortex", Phil. Trans. R. Soc. Lond. B (2001) 356, 299-330 pokušali objasniti pojavnost geometrije u halucinacijama kao neku vrstu svojstvenog stanja neuralne mreže, uzorak koji je duboko "zapečen" u mehanizmima gledanja i poimanja - rezonancija sive tvari.

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.

I slijepci mogu u određenim stanjima vidjeti tu halucinatornu geometriju (dakle nije uvjetovana vizualnim iskustvom), a čini se da fenomen nije ni kulturno uvjetovan.

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.

Čak se i neke spiljske slikarije naših davnih predaka (petroglifi) interpretiraju kao vizualne halucinacije. Geometrija bi dakle mogla biti ipak vrlo ljudska? Uostalom, pokušamo li se igrati linijama u linearnoj perspektivi, zavaravajući promatrače lukavo stvorenom geometrijom npr. u nekom muzeju iluzija, izazvat ćemo kod nekih od njih vrtoglavicu i mučninu. Linije su, dakle, poticaji na kojima naš mozak rezonira.

Sagan je možda bio posve u krivu? Ili ipak nije?

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Paolo Scirpa, Ludoskop br. 116. Zdenac - Širenje. (1984). Drvo, nerđajući čelik, neon, zrcala.

Možda su i vizualne varke zato tako često temeljene na geometriji. Geometrija je intimno povezana s gledanjem i poimanjem pa nas je zato i najlakše prevariti geometrijom? I ja sam nešto >> govorio o tome nedavno u Sinju, a pisao sam i o >> Moire uzorku na kojem se temelje mnogi radovi (vidi slike iznad i ispod) na izložbi "Pokrenuto oko" u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Edoer Agostini, "Bez naslova" (1980). Akrilik na dasci i PVC.
Pokrenuto oko, jezici talijanske kinetičke umjetnosti od 1950-ih do 1970-ih predstavlja 50 djela među kojima su slike, kolaži, video radovi, skulpture i drugi predmeti koje su stvorili ključni autori talijanske kinetičke umjetnosti, od Bruna Munarija, preteče istraživanja percepcije i neospornog uzora u području dizajna i didaktike, do umjetnika koji su s njime dijelili scenu, poput Getulia Alvianija, Marine Apollonio, preko skupina kao što su Grupa T, Grupa N i Grupa 63. Izložba uključuje i deset odabranih kreacija Fausta Sarlija koje posjetitelje upućuju na veze između umjetnosti i mode u tim godinama.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Lia Drei, "Modularna operacija" (1963). Akrilik na platnu.
Kinetička umjetnost stvara djela koja su otvorena i programirana, u kojima je kretanje od temeljne važnosti. U takvim djelima kretanje može biti stvarno, potpomognuto mehanizmima, ili prividno i optičko, postignuto pomoću efekata svjetla. Programirano umjetničko djelo ima svoj ritam, koji se teoretski može beskonačno ponavljati. Za ovu vrstu djela temeljno je psihološko sudjelovanje gledatelja. "Programiranje" djela mora biti potpuno i kontrolirano, to više nije umjetnost koja se temelji na gesti, materiji, na potrebi da se izrazi Ja, sve se to smatra prošlošću. Djelo se, naprotiv, shvaća kao racionalni proces koji treba pažljivo kontrolirati i prenijeti.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Getulio Alviani, "Površina vibrirajuće teksture" (1971). Aluminij.
Ta je umjetnost morala imati eksperimentalnu matricu, stvarati modele koje je trebalo podvrgnuti empirijskoj provjeri. Komunikacija je bila jasna, geometrijska i esencijalna. Djelo je trebalo stimulirati vizualnu percepciju, učiniti je aktivnom. Jedno od najvažnijih obilježja programirane umjetnosti je da nije željela iracionalnog i romantičnog umjetnika već kulturnog djelatnika koji radi zajedno s tehničarima i znanstvenicima, političkog aktivista koji zna povezati umjetnost s društvom. Kinetička umjetnost sebi nameće strogost djelovanja u kreativnom području, analitički i disciplinirani pristup koji nastoji objediniti umjetnost, znanost, društvo, umjetnika i gledatelja.

Kustosi: Micol Di Veroli i Massimo Scaringella
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Davide Boriani, "Magnetska površina" (1962). Aluminij, staklo, magneti, željezna prašina, poliuretan, mikromotor od 220 volta.
Početkom šezdesetih godina Zagreb otvara vrata novom kreativnom valu koji zapravo stvara posve nov pristup umjetničkom stvaranju i njegovoj kritičkoj viziji. Nove forme i sadržaji razvijaju se kako bi se potaknulo slobodno promišljanje funkcije, značenja i uloge umjetnosti unutar suvremenog društva. Ovaj grad tako postaje pravo raskršće ideja i kreativnih djelovanja koji će ubrzo utjecati na cijeli svijet. Raznorodne energije Munarija, Grupe T, grupe GRAV i drugih koje su od kraja pedesetih godina bile udružile velik broj umjetnika rasutih diljem svijeta, porijeklom iz različitih sredina i s različitim iskustvima stižu na Balkanski poluotok.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Marcello Morandini, "Spiralna rotacija s proporcionalnim vrijednostima dubine" (1964). Lakirano drvo.
Godine 1961. u Zagrebu se otvara izložba Nove tendencije, prva od četiri izložbe, koja predstavlja umjetnike sa srodnim idejama, ali s različitim estetskim ishodima. Radi se o pravom summitu novih vizija tog razdoblja, pa organiziranje jedne od najvažnijih izložbi kinetičke i programirane talijanske umjetnosti kao što je Pokrenuto oko, jezici talijanske kinetičke umjetnosti, od 1950-ih do 1970-ih u Zagrebu predstavlja prirodni hommage gradu u kojem je započeo novi ciklus eksperimentiranja i gdje se kinetička i programirana umjetnost konačno konsolidirala na međunarodnoj razini.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Detalj s izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
Izložbu je organizirao Global Project Consulting iz Rima u suradnji s ALTAROMA i galerijom 10 A.M. Art, uz potporu Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Enzo Mari, "Struktura 1217/E" (1976). Tanki kartoni bijele, crne i bež boje stavljeni jedan na drugoga.

Meni algoritamska i geometrijska umjetnost nije nimalo strana. Mnogo puta sam se tome vraćao, a onaj koji stvara sliku ili zvuk na računalu ne može pobjeći od algoritma čak i kad ga nije svjestan.

Evo (nepotpune) liste mojih radova koji fukcioniraju donekle sukladno onima iz "Pokrenutog oka":

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Edoardo Landi, "Vizualno strukturiranje" (1960). Elastični konac na kartonu presvučenom platnom.

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Francesco Guerrieri, "Ritam struktura B.N.R. 1" (1964). Akrilik na platnu.

Izložba, Pokrenuto oko, MUO
Detalj s izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
Modni kreator Fausto Sarli (Napulj, 1927. - Rim, 2010.) jedan je od najkreativnijih stilista našeg doba i jedno od najuglednijih imena rimske visoke mode. Rođen u Napulju, Sarli je napustio studij ekonomije kako bi se posvetio modi. Iskustvo i umijeće stekao je u uglednim modnim kućama kao što su Schubert i De Luca, a zatim je, krajem pedesetih godina, osnovao vlastiti atelje u Napulju.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
U istome razdoblju, ohrabren svojim uspjehom, otvorio je još jedan atelje u ulici Veneto u Rimu. Njegove kolekcije primane su s oduševljenjem gdje god su predstavljene: savršenstvo njegova kroja i originalan stil osvojili su i novinare i klijente. Najzahtjevnije i najpoznatije žene svijeta žele nositi "Sarli". Povučen i skroman po prirodi, Sarli ne dopušta da na njega utječe vlastiti uspjeh: zazire od kultnog statusa i pažljivo i marljivo nastavlja sa svojim radom. Koristi i dalje metode i tehnike koje karakteriziraju tradicionalnu visoku modu, prati svaku kolekciju kroz njezine različite faze.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
Tijekom 50 godina karijere kreacije Fausta Sarlija predstavljene su u najpoznatijim muzejima i stoga se smatraju izvornim umjetničkim djelima, nagrađenima mnogim prestižnim nagradama, a fotografirali su ih čarobnjaci objektiva poput Richarda Avedona i mnogih drugih.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
Njegovi modeli predstavljaju izraz krojačkog stila i umijeća koji su rezultat neprestanog stilskog istraživanja i predanosti radu.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.
Brand SARLI, sinonim najčišće i najpotpunije visoke mode, otvorio je novi atelje blizu Španjolskog trga u ulici Due Macelli 48, gdje nove generacije, koje su radile s Faustom Sarlijem, nastavljaju prenositi tradiciju. Čitav tim ateljea, od mladih dizajnera, neopisive male vojske krojačica, modelara i vezilja zajedno predstavljaju istinsko ljudsko nasljeđe. Obilježje Sarlija je apsolutno eksperimentiranje: klasična avangarda izražena kroz geometrijske oblike, prenesena u modele nepodnošljive lakoće i pitagorejske jasnoće siluete.
Izložba, Pokrenuto oko, MUO
S izložbe "Pokrenuto oko", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb.

Izložba traje do 14. veljače. Ulaznica: 30 kuna.

<< Svako zrno pijeska Lice iz križaljke >>

Zadnji put osvježeno 22. siječnja 2016. godine