U trenucima sreće, 18. srpnja 2019. godine

Od života koji stalno cirkulira, odlazi da bi opet došao, pamtim trenutke sreće koji su svake godine isti. Sjedimo ujutro na lođi u sjeni narančaste tende, sunce je još nisko, more je mirno, kosovi skakuću po trešnjama, a susjedi spavaju. Pijemo kavu.

Ti trenuci kojih ima stotinu raspoređenih kroz desetljeća uvijek su isti i ponekad mi se učini da je upravo to, da je upravo taj jutarnji morski mir moj cijeli život koji uopće ne odmiče. Zaglavio je na toj lođi i sve što se u njemu događa, događa se kao vrijeme između dviju jutarnjih kava s pogledom na Crikvenicu.

<< Nedokučivi misterij vjere Fahrenheit 451, dio deseti >>

Zadnji put osvježeno: 18. srpnja 2019. godine.