Kruške (27. lipnja 2015. godine)

Sjedimo tako neki dan, obiteljski, uz rakiju i roštilj i brbljamo. Rakija je dobra, žeže. I roštilj je dobar, a ja sam poznat po tome što volim komentirati hranu - šta se napravilo, a šta se još moglo napraviti, je li se moglo šta promijeniti i tako ... Oni koji me ne poznaju sigurno bi mi zamjerili, ali obitelj me poznaje pa mi toleriraju moje pametovanje o hrani - znaju da ne mislim ništa loše.

I tako, povela se priča o junetini. Svim veganima i vegetarijancima na ovom mjestu nudim svoje najdublje mesožderske isprike, ali ono što želim reći i nije toliko vezano za mesožderstvo, nego za riječi pa predlažem da nastavite s čitanjem.

Dakle, nije li zanimljivo da uopće imamo tu riječ - junetina? To je nešto između teletine i govedine - nije onako mekano i nježno kao teletina, ali nije ni žilavo i ne pruža otpor kao govedina. Junetina. Zašto uopće čuvamo tu distinkciju u jeziku? Znamo li riječ za junetinu u nekom drugom jeziku? U engleskom znam za veal (teletina) i beef (govedina), ali ne poznajem riječ za ništa između (što ne znači da je nema). Kako je u drugim jezicima?

Razliku između mladog i starog mesa činimo i kod drugih životinja. Razlikujemo janjetinu od ovčetine, odn. janje od ovce kao i odojka od svinje, ali nemamo ovu kategoriju između, kategoriju koja bi odgovarala junetu (odn. juncu ili junici)? Barem sam tako ja mislio dok me tetka i tetak nisu uputili u finese ovog našeg lijepog jezika kojih uopće nisam bio svjestan.

Dakle, kod ovaca, kategorija koja odgovara junetu bila bi šilježe, a kod svinja kezme. Rječnik Leksikografskog zavoda (Školska knjiga, 2000) nema unosa za kezme, a za šilježe kaže:

šilježe - muško ili žensko mlado od ovce potkraj prve godine života; šiljeg, šilje

Tu je i riječ svinjče (ili prase; prasetina) za koju Rječnik kaže:

svinjče - 1: umanjenica od svinja 2: mlada još nedorasla svinja, teža od odojka; prase

Riječi se sačuvaju kad za njih ima potrebe, a u svijetu u kojem ni ne vidimo životinje, koje su od nas skrivene u mračnim postrojenjima iz kojih nikad ni ne izađu u svojim životima, u takvom svijetu nam riječi šilježe ili kezme ništa ni ne znače - ne možemo te riječi povezati ni sa čim. Nemamo potrebu da radimo takvu distinkciju ni kad se radi o mesu. Meso je sve bezukusnije i nepouzdanije pa smo uglavnom sretni kad dobijemo nešto što se zove svinjetina, ne zaudara i ima barem minimalnu konzistenciju mišića koji je bio donekle upotrebljavan. "Piletinu" koja se ne odvaja od kosti batka već pri minimalnoj termalnoj obradi nisam vidio cijelo desetljeće. U takvim uvjetima nikome više ne trebaju riječi koje označavaju finese koje više ni ne postoje.

Kruška

Riječi se, dakle, gube jer nema više osjeta i iskustava kojima odgovaraju. Nestanak riječi nestanak je kompleksnosti svijeta.

Najbolje je to ilustrirala moja tetka koja mi je nabrojala barem dvadeset riječi za kruške. Različite kruške, male, velike, zelene, crvene, žute, opore, slatke, tvrde, mekane ... Evo samo nekih koje sam uspio "spasiti":

zrnka, kantaruša, kanjuška, bostanka, stjepanka, ilinjača, jagodnjača, bijelka, karamut, tikvenjača, miholjka, kolačara, osinjača, žetvenjača ...

A mi, vraćajući se s placa ili iz supermarketa, kažemo: Kupio sam kruške! Kakve kruške? I kakvog je okusa tikvenjača ili kolačara, baš me to zanima? Kakav ja to uopće okus prizivam u sjećanje kad kažem kruška? I koliko li je to samo ravnije i prostije od onoga što bi u sjećanje mogle prizvati moja tetka i mama! Koliko li se samo bogatstva svijeta izgubilo.

Djed Šiber volio je sjediti pod velikom kruškom u dvorištu, u debelom hladu, za željeznim stolom odakle se mogla vidjeti ulica i prolaznici. Meni je kao djetetu uvijek bilo čudno kako je djed pod kruškom mogao tako dugo sjediti a da ništa ne radi, ali djeci je deset minuta cijela vječnost. Djedove su kruške kasno prispijevale, bile su krupne i nisu se mogle jesti kad bi se ubrale, nego bi ih djed stavio u slamu i u podrum i jele bi se tek u zimu, kad bi bile slatke kao med.

Kruške iz slame. To je okus koji ja prizivam u sjećanje kad kažem kruška. Ne znam kako su se zvale kruške djeda Šibera.

<< Teme "Petog dana" u sezoni 2014/2015 .

Zadnji put osvježeno 27. lipnja 2015. godine