Iz Narodne galerije u Ljubljani. Dio prvi. (7. siječnja 2017. godine, materijal iz 6.1.2017.)

Drveno raspelo, kranjski rezbar, oko 1515

Kažu mi prijatelji Slovenci da sam u obilazak Narodne galerije krenuo pogrešno. Po njima, trebao sam započeti sa slovenskim impresionizmom, a za ostalo ... ako ostane vremena. Mogao bih se s njima složiti nakon svega, ali ima u Narodnoj galeriji prelijepih izložaka i iz drugih razdoblja. Na primjer, drveno raspelo nepoznatog autora, navodno kranjskog rezbara negdje iz 1515. godine (iznad). Koliko je samo patnje i boli Kranjec uspio urezati u lice Isusa. Po mnogo čemu radi se o posve modernom djelu. Biser, odmah u prvoj sobi obilaska, a nije ni Grohar ni Sternen.

Pieta oko 1400

U prvim se sobama nalaze uglavnom religiozna djela iz razdoblja 1200. - 1600. godine. Ova drvena pieta (iznad) je rad nepoznatog autora iz ~ 1400. godine.

Pieta oko 1420

A posebno je dirljiva pieta, također nepoznatog autora, možda salzburškog majstora, zbog iznimno uvjerljivog Marijinog tužnog lica (iznad). Skulptura je nastala oko 1420. godine. U pozadini se vidi raspelo s početka posta.

Triptih, Sv. Kancijan

Krilni oltar Sv. Kancijana nastao je oko 1530. godine (iznad).

Sv. Katarina, Marija s djetetom i sv. Magdalena

Tri žene - Sveta Katarina, Marija s djetetom i sveta Magdalena rad su nepoznatog autora iz ~1515. godine (iznad). Sve tri skulpture potječu iz crkve Marije snježne u Avču (Avče).

Marija s djetetom koje blagoslivlja. 1465.

Marija s djetetom koje blagoslivlja rad je Giovannija Francesca iz Riminija (oko 1465. godine). Tempera i zlato na drvetu (iznad).

Mlada redovnica

Vjerska je umjetnost dominantna i u kasnijim razdobljima, od 1600. do 1700. i od 1700. do 1800. godine. "Mlada redovnica" je poprilična misterija, potječe vjerojatno iz prve polovice 18. stoljeća, ali joj se autor ne zna. Portret je izvanredan (iznad; 58 x 51.5 cm).

Sv. Ivan evanđelist.

Iznimno su ekstravagantne drvene skulpture Sv. Ivana, Sv. Stjepana i djevice Marije pripisane franjevačkoj rezbarskoj radionici (?) iz prve polovice 18. stoljeća. Sv. Ivan evanđelist iznimno je ženstvene pojave i poze (iznad i ispod). Ništa neobično, Sv. Ivan evanđelist se često prikazuje na taj način - meni naravno odmah pada na pamet Leonardova "Posljednja večera" i nježni lik dugokosog Sv. Ivana koji sjedi s Isusove desne strane.

Sv. Ivan evanđelist.

Pored Ivana je Djevica Marija, vrlo ženstvena, s odjećom koja naglašava obline (ispod). Vrlo neobično i upečatljivo.

Djevica Marija

A tu je i sveti Stjepan (ispod). Rad očito istih majstora. Naglašena poza, tijelo u napetoj krivulji kao i Marijino i Ivanovo.

Sveti Stjepan

S početkom 19. stoljeća počinje i slovenska nacionalna umjetnost. Umjesto talijanskih i austrijskih imena čitamo slovenska. Na primjer odličnog Jožefa Tominca koji razdrljene košulje samouvjereno pozira na autoportretu (1826. godina) - pod brajdom, s čašom i buteljom vina (ispod). Slovenac.

Jožef Tominc. Autoportret.

Tominčev "Portret oca" ("Portret očeta") je iz 1848. godine (ispod). Tominčev otac u lijevom rukom pridržava sliku žene. Možda se radi o Tominčevoj majci?

Jožef Tominc. Portret oca.

Marko Pernhart slikao je panorame, prirodu i arhitekturu. Bled je, naravno, prepoznatljiv i 163 godine nakon Pernhartove slike (ispod).

Marko Pernhart. Bled.

Ne prepoznajem Pernhartov dvorac (grad) iz "Dvorca pored rijeke u zimi" (ispod).

Marko Pernhart. Grad pored reke pozimi.

Matevž Langus na umornom autoportretu (ispod). Oko 1835. godine.

Matevž Langus. Autoportret.

Između 1870. i 1890. godine djeluju fenomenalna braća Jurij i Janez Šubic. Sliku "Prije lova" Jurija Šubica svaki Slovenac prepoznaje, ako ne iz prve ruke, a ono iz udžbenika. To je slovenski nacionalni ponos (ispod). Svjetlo čovječe!

Jurij Šubic. Pred lovom.

Šubiceva "Stara majka šije" (ispod). Minijatura. Opet Jurij.

Jurij Šubic. Stara mati šiva.

Za "Franju Tavčar" (1887. godina) kažu da je jedan od najboljih portreta Jurija Šubica (ispod).

Jurij Šubic. Franja Tavčar.

Šubiceva veličina vidi se i u "malim radovima". Meni je "Sveta Magdalena pokajnica" (ispod) stalno govorila Bukovac, Bukovac!, ali nije Bukovac nego je Šubic. Fenomenalni Jurij Šubic.

Jurij Šubic. Sveta Magdalena pokajnica.

Brončana "Davidova glava" kipara Alojza Gangla je iz 1914. godine (ispod).

Alojz Gangl. Davidova glava.

U idućem nastavku, naravno, slovenski impresionisti. Veličanstveni Jama, Sternen, Jakopič i Grohar. Tko bi mogao napustiti Narodnu galeriju, a da ne vidi njih četvoricu.

Narodna galerija
<< Oko Osijeka Iz Narodne galerije u Ljubljani 2 >>

Zadnji put osvježeno 7. siječnja 2017. godine