Dojmovi o znanosti iz Muzeja suvremene umjetnosti (11. veljače 2017. godine)

Neki dan sam napisao kako nas umjetnost određuje kao ljude dublje nego znanost i to mislim i danas. Mislim da ono po čemu smo bitno ljudi nadilazi samo razum i da se fenomeni kao što su empatija, ljubav, požrtvovnost, nesebičnost ... mogu bolje dotaknuti umjetnošću nego znanošću (ovdje ne mislim da znanost ne može objasniti evoluciju i pojavnost tih fenomena kod životinje-čovjeka - vjerojatno može - no mislim da je takvo objašnjenje nužno neadekvatno za istinsko "razumijevanje" takvih fenomena u kontekstu ljudskosti).

No, danas sam se iz Muzeja suvremene umjetnosti vratio doma prisjećajući se svoje tinejdžerske oduševljenosti znanošću. Oduševljenosti svemirom u kojem postoji pravilnost koja nije proizvoljna i koja se može ispravno dekodirati jedino znanošću. Znanost je dekonstruktivna - ona kompleksnost pojavne stvarnosti svodi na mnogo manji sadržaj - zakone iz kojih se kompleksnost može rekonstruirati po volji, ukoliko je to potrebno. Kako kaže >> Jajoglavi :

Nije potrebna ogromna količina poticaja i informacija da se o njima počne razmišljati, pokuša ih se sustavno uobličiti. Naposlijetku, samo jedan jedini Newtonov zakon gravitacije stoji iza nepreglednog mnoštva planetarnih sustava i putanja nebeskih tijela. Nije ih potrebno poznavati sve. Uostalom, nemoj me potcjenjivati samo zato što nikad nisam vidio drvo.

To je razumijevanje stvarnosti koje nije podložno relativizaciji i kontekstualizaciji, barem na nivoima na kojima ljudi obično razmišljaju o stvarnosti. Na tim je nivoima i po tome znanost mnogo jača (pa ponekad i utješnija, koliko god može biti pesimistična) od umjetnosti.

Pomislio sam i kako često potcjenjujemo tu sposobnost znanosti da objasni stvarnost, ne proizvodeći nužno nešto "korisno". Zamislite samo koliko je važno bilo otkriće bakterija koje uzrokuju bolesti! Nije bilo potrebno otkriti antibiotik, sama ideja i razumijevanje da ti organizmi uzrokuju bolesti dovela je do smanjenja pobolijevanja, samo procedurama pranja ruku i izolacije mjesta gdje su bakterije nužno prisutne - samo promjenama ponašanja i odnosa prema okolini.

Isto je s HIVom - samo otkriće virusa i razumijevanje načina na koji se prenosi bitno je zaustavilo bolest mijenjajući navike i postupke ljudi (promiskuitetnost, korištenje nečistih igala, nezaštićeni seks). Čak i bez otkrića lijeka, samo razumijevanje stvarnosti omogućilo je preživljavanje. U tome nema ničeg relativnog. Usput, na ova dva primjera jasno vidimo da je znanost evolucijska sila - oni koji razumiju imaju šansu i da prežive. Na mnogo nivoa znanost je neprikosnoven pothvat ljudske vrste i mnogo manje podložan relativizaciji od bilo čega drugog što smo stvorili.

Ne postoji "post-truth". Postoji HIV, Yersinia pestis, vodikov atom, neuron i bubreg.

Treba se toga češće prisjetiti.

Martinis, Question No. 1

Dalibor Martinis, Request reply, Question No.1

<< Data Recovery u Babilonskoj knjižnici Pohvala besposličarenju >>

Zadnji put osvježeno 11. veljače 2017. godine