Čazma (3. veljače 2013. godine)

čazmanski trg

Na studiju fizike bilo je ljudi odasvuda. Za neka sam mjesta znao, barem i maglovito, gdje su. Na primjer za Osijek :) U stvari sam se s Osječanima mnogo družio u to vrijeme. Bilo je ludo i nezaboravno.

No, za većinu mjesta odakle su studenti dolazili nisam imao pojma gdje su. Npr. Kloštar Ivanić ili Čazma ili sva ona mjesta čija sam imena zaboravio, a o kojima su studenti obično govorili "Ma to ti je blizu ..." čegagod. Obično nisam znao ni to poznatije mjesto. Ali tad mi za to nije bilo nimalo stalo. Razmišljao sam o tome danas vozeći se prema Čazmi.

Čazma je mjestašce kojemu jedini dašak urbaniteta daje središnji trg (iznad) na kojem se nalaze crkva sv. Marije Magdalene i upravne zgrade.

Čazma, crkva, pogled straga

Crkva sv. Marije Magdalene (iznad) je razlog zbog kojeg smo se danas uputili u Čazmu. O njoj Milan Pelc u "Povijesti umjetnosti u Hrvatskoj" (Naklada Ljevak 2012, Zagreb) kaže:

Jedno od glavnih žarišta sjevernohrvatske romanike bila je Čazma, naselje sjeveroistočno od Zagreba, u kojem je u srednjem vijeku bilo više crkava. Od 1232. u Čazmi je rezidencija zagrebačkog biskupa i kaptola, mjesto u kojem su se izdavale povelje i dokumenti (tzv. locus credibilis), i u kojem zagrebački biskupi provode znatan dio godine. U nekoj od čazmanskih crkava sahranjen je 1241. herceg Koloman, brat kralja Bele IV. i kraljev namjesnik za Slavoniju, odnosno Hrvatsku. Koloman se nakon bitke s Tatarima na rijeci Šaju, u kojoj je teško ranjen, sklonio na svoj dvor u Čazmi, gdje je od zadobivenih rana umro. Prema izvještaju suvremenika, splitskog kroničara Tome Arhiđakona, pokopan je u skrovitoj grobnici, kako njegove posmrtne ostatke ne bi otkrili i oskvrnuli Tatari. Nije isključeno da se mjesto ukopa nalazilo u današnjoj crkvi Sv. Marije Magdalene, za koju se pretpostavlja da je pripadala dominikancima.
Čazma, pročelje crkve u obnovi
To je najveća relativno dobro sačuvana romanička crkva u sjevernoj Hrvatskoj, koje počeci sežu u rano 13. st. Njena romanička struktura trobrodne bazilike s transeptom i dva zvonika na pročelju dobro je vidljiva unatoč kasnijim, gotičkim i baroknim promjenama. Zidana od opeke, crkva je devastirana i za provale Tatara i za vladavine Osmanlija. Tijekom recentnih istraživanja i obnove restituirani su kameni romanički elementi poput portala i rozete na pročelju, koji se, kao i tlocrtna dispozicija te velike građevine, uklapaju u tipologiju monumentalne romaničke arhitekture ugarskog područja.
Čazma, crkva, pogled sa strane

Pored čazmanskog trga nalazi se i brdašce na kojem je nekad bio memorijalni centar vezan uz drugi svjetski rat, a koji je danas koliko sam vidio izvan uporabe (ispod). S tog se brdašca vidi ravna i na mjestima poplavljena okolica Čazme.

Čazma, muzej
<< Oroslavje i Bedekovčina Rančerje >>

Zadnji put osvježeno 3. veljače 2013. godine